Day 4, A3-NCDC

Day 3-Reve Materia 
1 / 25
volgende
Slide 1: Tekstslide
HealthSpecial Education

In deze les zitten 25 slides, met interactieve quizzen en tekstslides.

time-iconLesduur is: 1 min

Onderdelen in deze les

Day 3-Reve Materia 

Slide 1 - Tekstslide

Tuir mai fator ida ne'ebe kauza fenda labial(cleft lip) no Fenda Palatal(Cleft Palate)?
A
Dieta ne’ebe la diak durante gravida
B
Falta ijiene oral
C
Fator jenetiku
D
Trauma durante partus

Slide 2 - Quizvraag

Oinsa moras peridontal afeta ba niran?

A
Aumenta sensibilidade iha nehan
B
Kauza inflamasaun no raan sai
C
Kauza moras iha mandibula
D
Aumenta kresimentu nehan nian

Slide 3 - Quizvraag

Fatór risku ida ne'ebé mak asosiadu ho kankru aten?
A
Konsumu kafeina ne'ebe barak
B
Konsumu aifuan no modo barak
C
Ladun konsumu aimoruk
D
Infesaun epatite B ou C kronika

Slide 4 - Quizvraag

Metodu saida mak rekomenda atu hala'o auto-ezame ba kankru mamae?
A
Monitoriza deit mudansa iha todan ba mamae
B
Sukat medida mamae nian
C
Haree nodule ba adnormalidade iha tesidu mamae
D
Buka mudansa ba kor kulit

Slide 5 - Quizvraag

Saida mak tenki konsidera bainhira halo diagnostiku ba perturpasaun bipolar?
A
Prezensa hosi episodiu maniaku no depresaun
B
Pasiente nia sintoma maniaku de'it
C
Pasiente nia sintoma depresaun de'it
D
Istória familia konaba perturbasaun ansiedade

Slide 6 - Quizvraag

Tuir mai ida ne'ebé mak sai hanesan fatór protesaun ba saúde mental?
A
Moras kronika
B
Edukasaun husi eskola
C
Fo aimoruk
D
Apoiu social ne’ebe makaas

Slide 7 - Quizvraag

Day 4

Slide 8 - Tekstslide

Iha kazu integradu, pasiente iha tensaun a'as, fumante ativu, obesidade, no dada-is susar, Intervensaun saida maka pessoal saude tenke halo?
A
Avalia sinal vitál & Identifika fator risku
B
Fó edukasaun
C
Halo jestaun báziku, no refere se iha sinal perigu
D
A, B & C loos hotu

Slide 9 - Quizvraag

Intervensaun vida moris ne'ebe mak importante ba pasiente ho risku moras kardiovaskular?
A
Para Fuma & Hadia Nutrisaun
B
Han masin barak atu hasa’e enerjia
C
A & D mak los
D
Halo atividade fízika

Slide 10 - Quizvraag

Minutu hira ba atividade fisika ne'ebe rekomenda ba adultu, maka ?
A
Minutu 20 kada fulan
B
Minutu 150 atividade moderadu kada semana
C
Minutu 5 kada loron
D
La presiza atividade fízika

Slide 11 - Quizvraag

Sekuensia asaun saida mak loos bainhira fornese primeiru sokoru ba trauma dental no sangramentu iha genjiva?
A
Aplika manas ba jenjiva
B
Fase area refere ho sabaun
C
Aplika presaun ne'ebé neneik no hamoos area refere
D
Hakmumu ho ai-moruk

Slide 12 - Quizvraag

Peak flow meter uza atu sukat saida?
A
Tensaun arterial
B
Glukosa iha raan
C
Taxa máxima ar sai husi pulmaun
D
Glukosa iha raan

Slide 13 - Quizvraag

Bainhira pasiente hetan trauma dental no nehan permanente monu sai, asaun saida maka tenke halo ?
A
Kaer nehan iha parte koroa, rai iha susubeen no refere lalais ba dentista
B
Hamoos nehan uja tissue no fase uja sabaun
C
Rai nehan iha tissue laran depois haruka pasiente fila
D
Haruka pasiente hakmumu bee ho masin

Slide 14 - Quizvraag

Komunikasaun nebe diak ho pasiente nebe mak ho problema dental tenke inklui saida?
A
La husu pasiente nia hanoin
B
C & D mak loos
C
Fó informasaun kona-ba referál
D
Esplika problema ho lian simples no rona pasiente nia prekupasaun

Slide 15 - Quizvraag

Sinal iha imajen refere indika ba valvula saida?
A
Valvula Pulmonar
B
Valvula Aorta
C
Valvula Trikuspide
D
Valvula Mitral

Slide 16 - Quizvraag

Review Day 5
A3-NCDC

Slide 17 - Tekstslide

Durante gravidez, iha trimestre hira mak permite halo ekstrasaun (fokit) nehan?
A
Trimestre daruak
B
Trimestre dahuluk
C
Depois de partu
D
Trimestre datoluk

Slide 18 - Quizvraag

Julio, tinan 56, iha fibrilasaun atrial no hemu warfarina regularmente. Nia iha nehan kuak ne'ebé presiza ekstrasaun no sangramentu jenjivite. Saida maka preparasaun ne'ebé apropriadu liu antes prosedimentu dentál?
A
Hapara warfarina imediatamente sein konsultasaun no halo ekstrasaun
B
Halo teste INR, diskute risku no kontrolu sangramentu, no komunika ho kardiolojista no dentista
C
Halo ekstrasaun diretamente tanba sangramentu jenjivite agora deit kamaan
D
Fó analjéziku deit no abandona planu ekstrasaun permanentemente

Slide 19 - Quizvraag

Pasiente ho Moras Reumatizmu Fuan (MRF) iha karies grave, absesu dental no sofre kardiaku kamaan. Nia presiza estraksaun nehan. Saida mak asaun apropriadu?
A
Halo estraksaun diretamente tanba problema nehan mak prioridade.
B
Para Penicillina no halo estraksaun imediatamente.
C
Avalia kondisaun kardiaku no oral, trata absesu no refere ba estraksaun bainhira kondisaun kontroladu.
D
Fo analgesiku deit no la presiza referál.

Slide 20 - Quizvraag

Roza, feto tinan 58, iha bubu iha susun ne’ebé aumenta bebeik durante fulan haat, no dala ruma ran sai husi susun. Saida mak diagnóstiku provavel?
A
Fibroadenoma.
B
Kista susun.
C
Mastitis.
D
Kankru mama/susun.

Slide 21 - Quizvraag

Maria, feto tinan 46, sente kolen, isin tun, kosar maka’as, mi dala barak no haree la moos durante fulan tolu. Glukosa aleatoriu mak 16,8 mmol/L. Saida mak diagnóstiku provavel?
A
Diabetes tipu 2.
B
Hipertiroidizmu.
C
Infesaun trato urináriu.
D
Feocromocitoma.

Slide 22 - Quizvraag

Tekniku kose nehan ho loloos mak hanusa?
A
Kose nehan fulan ida dala ida
B
Kose nehan lurun deit
C
Kose nehan neineik, sirkular, tun sae
D
Kose nehan tun sae deit

Slide 23 - Quizvraag

Alisa, tinan 24, isin-rua fulan neen no iha oan ida tinan tolu. Nia nia laen sai violentu, dudu nia ba parede, dada fuuk no buti nia kakorok. Nia mos ameasa atu oho Alisa. Saida mak prioridade principal iha situasaun ne’e?
A
Konsentra ba ajuda Alisa atu muda nia hahalok.
B
Fó konsellu deit kona-ba relasaun familiar.
C
Fó prioridade ba seguransa Alisa, nia oan no bebé, no apoia nia atu buka fatin seguru.
D
Reasegura Alisa katak problema sei resolve rasik depois bebé moris.

Slide 24 - Quizvraag

Feto tinan 27, isin-rua semana 20, iha karies grave, jinjivitis no nehan moras ne’ebé afeta nia nutrisaun. Saida mak mensajen apropriadu?
A
Evita tratamentu dentál hotu to’o bebé moris.
B
Fo antibiotiku deit no adia kuidadu oral.
C
Esplika katak estraksaun nehan kuak bele halo durante trimestre daruak no promove ijiene oral.
D
Rekomenda para han atu evita dor nehan.

Slide 25 - Quizvraag