Papiamentu 102: skibi. Kapitulo 2 zonido di mi kurason

Zonido di mi kurason kapitulo 2
Nos metanan pa awe:
- Mi por menshoná 4 vokal modifiká
- Mi por menshoná 1 konsonante modifiká
- Mi por distinguí y for di ñ
- Mi sa partikularidat di lèter n
1 / 10
volgende
Slide 1: Tekstslide
PapiamentsSecondary EducationAge 12,13

In deze les zitten 10 slides, met tekstslides.

Onderdelen in deze les

Zonido di mi kurason kapitulo 2
Nos metanan pa awe:
- Mi por menshoná 4 vokal modifiká
- Mi por menshoná 1 konsonante modifiká
- Mi por distinguí y for di ñ
- Mi sa partikularidat di lèter n

Slide 1 - Tekstslide

Vokal modifiká
Un vokal modifiká ta un vokal ku a haña un adaptashon òf kambio chiki. Esaki por ta un aksènt grave òf un trema (..) ku ta kambia zonido di e vokal. 
Nos tin 4 vokal modifiká: 
- Lèter e ku aksènt grave ta bira è
- Lèter o ku aksènt grave ta bira ò
- Lèter u ku aksènt grave ta bira ù
- Lèter u ku trema ta bira ü 

Slide 2 - Tekstslide

Tarea 1: Lesa e siguiente palabranan
è                                     ò                                   ù                                   ü
kèts                                  lòk                           sùrf                              hür
bèl                                    dròp                        drùk                            kür
pèn                                   bòl                               krùl                               zür
sèt                                     kòrki                          drùms                       püs
kèlki                                  mòfi                                klùr                       zürkol

Slide 3 - Tekstslide

Ora pone un aksènt grave òf trema, tantu zonido komo nifikashon di palabra ta kambia. 
Mira e diferensha bon i lesa:
1. Su tenchi di papia.
2. Un mucha tènchi.
3. El a bisti un saya püs.
4. Mira kuantu pus ta sali for di e herida.
5. E sòpi a baha bon.
6. Mi ta tuma paña riba bòn.

Slide 4 - Tekstslide

Konsonante modifiká
E úniko konsonante ku ta haña modifikashon ta: n.
Ora pone un tilde riba dje, e ta bira: ñ (eñe)
ñ
paña                                       ñetu                              piñata
kaña                                    saliña                            uña
gruña                                     señor                               señal
doño                                       ñapa                               kakiña

Slide 5 - Tekstslide

Tarea 4: Pone aksènt (`), trema (..) òf tilde (~) kaminda mester.
1. E senora ta paga ku sen net.
2. Tur buki di hur, for di bus di buki, ta riba reki.
3. Rita ta hunta hopi vet ora e ta pena e yu.
4. Tito a pone e pomp riba e drums banda di kas. 
5. Net Lisa ke konta su amiga su sono, pero un djet ta pasa.
6. E kuminda ta zur el a dana.

Slide 6 - Tekstslide

Tarea 3 riba papel.

Slide 7 - Tekstslide

Tarea 5: Traha tarea 5 riba blachi

Slide 8 - Tekstslide

Por distinguí y for di ñ
Palabranan ku tin 'y' òf 'ñ' meimei por trese konfushon den skirbimentu, ya komo ku e zonido ta hopi paresido na otro.
Tarea 6: Lesa e siguiente palabranan:
lazaña- kompaño- maña- kaña
muraya- papaya- mayor- payasada
ñaña- pantaya- mañan- kayente
bataya- tamaño- bisiña- saya

Slide 9 - Tekstslide

Evaluashon
  1. Kon e lès di awe a bai?
  2. Kiko tur nos a siña awe?
  3. Ki sifra lo bo duna e lès di awe?

Slide 10 - Tekstslide